Gdje se nalazite: PočetnaDestinacijaLopar Geopark i arheologija

Geopark i arheologija

Geopark i arheologija
Geopark i arheologija
Geopark i arheologija
Geopark i arheologija
Geopark i arheologija
Geopark i arheologija
Geopark i arheologija

U Loparu postoji nekoliko arheoloških lokaliteta, a česti je predmet i geoloških istraživanja zbog izuzetnog krajolika i geomorfoloških oblika.

Tragovi naseljenosti na Rabu su stari. Ostaci materijalne kulture na loparskom poluotoku pronađeni su 60 – ih godina 20. st.  Otkriveno je paleolitsko nalazište s dosta kremenih artefakata.  Najviše je toga nađeno u blizini pitke vode pa se pretpostavlja da je tu bilo prethistorijsko naselje.     

Gradine i grobni humci pronađeni na Rabu svjedoče o obitavanju Liburna. Do sada je otkriveno 9 nalazišta iz razdoblja prapovijesti, od čega su dva (gradine) locirana na flišnom poluotoku Lopara, a ostalih sedam na dijelu vapnenačkog Kamenjaka koji okružuje loparsko polje.  Od nekropola je najbolje istražena ona na Gromačici gdje je nađen bodež, brončana sjekira, igla sa zavojnicama i sl. Za kasnije razdoblje postoje pretpostavke o grčkoj kolonizaciji Lopara kod Punte Zidine. Ondje je postojala gradina s kontrolnom, obrambenom i sklonišnom  funkcijom, najvjerojatnije s kontinuitetom od antike do ranog bizantskog vremena. Nakon toga došli su Kelti, a zatim i Rimljani koji su ovdje vladali do pada Rimskog carstva 476. godine.       

Posebno je zanimljiva djelomično očuvana rimska keramičarska peć na lokalitetu Podšilo, na kojoj je Institut za arheologiju u Zagrebu u proljeće 2009. godine proveo zaštitna arheološka iskapanja. Uz otkriće keramičarske peći na širem prostoru uz lokalitet Podšilo otkriven je cijeli niz pokretnih i nepokretnih nalaza koji ukazuju na vrlo intenzivan život ovog prostora u doba rimske antike - mnoštvo površinskih nalaza ulomaka rimske graditeljske i kućanske uporabne keramike te amfora. Iz brojnih pokretnih nalaza keramike i ostataka antičkih zidova na širem prostoru ovog lokaliteta, može se naslutiti da je nalaz rimske keramičarske peći tek dio jednog većeg gospodarskog kompleksa i to lokalne rimske keramičarske radionice.

Neko je vrijeme otok Rab bio pod vlašću Ostrogota i Bizanta. Povijesni razvoj loparskog prostora i otoka Raba moguće je gledati kroz etape: od Liburna do doseljenja Slavena, od slavenskog doseljenja do 1409. godine, razdoblje mletačke vlasti (1409. – 1797.), austrijska, odnosno autro – ugarska etapa, razdoblje u okviru južnoslavenske države i suvremena etapa samostalne Hrvatske.  

Geološki vrt Lopar s ukupno 50 označenih geoloških točaka, u sklopu Geoparka otoka Raba obiluje geološkim zanimljivostima i rijetkom vegetacijom. Na brojnim geološkim točkama mnoštvo je fosila, a posebno oblikovane stijene i geološki profili plijene pažnju svojom neobičnošću.

Projekt "Geopark otok Rab" je zamišljen u svrhu upoznavanja otočana i njihovih gostiju s posebnim vrijednostima prirodne baštine te valorizacije već prepoznatih lokaliteta na međunarodnoj razini i poticanja razvoja geoturizma kao zasebne grane turističke ponude u Hrvatskoj.

Za sve turiste se tijekom turističke sezone organiziraju besplatna stručna vođenja kroz geološke i arheološke lokalitete Lopara.

Fotogalerije Interaktivna mapa Web kamera Virtualne šetnje Video zapisi